AKO IMATE ŠTO POKAZATI, POKAŽITE TO ONLINE

SPAS U ZADNJI ČAS – KAKO JE INTERNET SPASIO REKLAMU

Cef marketing

 

Reklamirati se ili ne, pitanje je sad...

Što se dešava ukoliko radite bez reklame, najbolje su opisali Stuart Henederson Britt i P.T. Barnum, dva lika koji su o reklami znali stvarno puno. Prvi je takvo djelovanje usporedio s namigivanjem djevojci u mraku, dakle s poprilično beskorisnim činom, kada vi doduše znate što radite, ali to nitko drugi ne vidi. Drugi, inače poprilično brbljavi tip, na takvo što nije ni trošio riječi, konstatirajući tek da se bez reklame događa ono najgore – NIŠTA.

Za one koji ipak ne vjeruju u korisnost reklame, prilažemo i izjavu Jefa I. Richardsa, koji je potvrdio da je oglašavanje potpuno nepotrebno. Osim, kako je lijepo primjetio, “ ako se nadate da ćete zaraditi novac“.

Pravo pitanje, dakle, nije treba li se reklamirati ili ne, jer naravno da treba, nego je pravo pitanje –GDJE? Zdrav razum, taj najpoznatiji, odokativno baždareni instrument za ispitivanje svega i svačega, kazuje da se reklamirati valja tamo gdje će reklamu vidjeti mnoštvo, dakle, tamo gdje je gužva. Gužva je važan čimbenik uspješnog reklamiranja, za razliku od praznih prostora koji istome nimalo ne pogoduju. Prazni prostori uglavnom potiču filozofska razmišljanja, a ista mogu ići i jako daleko, kao u slučaju stanovitog irskog biskupa i idealističkog filozofa, kojeg je takvo stanje nagnalo da se zapita “If a tree falls in a forest and no one is around to hear it, does it make a sound?“, odnosno u slobodnom prijevodu – Ako je drvo palo u šumi i nikoga nije bilo da to čuje, da li je pad tog drveta proizveo zvuk? Usput, glavni “slogan“ spomenutog biskupa Georga Berkeleya i njegovog subjektivnog idealizma glasio je “postojati znači biti opažen (esse est percipi)“ . Bez obzira na sasvim druge namjere, slogan i danas zvuči kao da je upravo izašao iz radionice ovovjekog reklamnog stručnjaka. Što reći - reklamni evergreen. A ako nekoga baš zanima, Berkley je tvrdio da zvuka u prije spomenutom slučaju nema, tako da bi ga sigurno vrlo neugodno iznenadio izum magnetofona, samo da je dovoljno dugo poživio.

Kratka povijest gužve

Nekada, u samim počecima reklamiranja, to traženo mjesto s najvećom gužvom gdje je valjalo izvjesiti ili izgovoriti reklamu bio je trg. S vremenom, na trg su stigle i novine, i malo po malo smjenile trg s prvog mjesta. Poslije trga i novina na prvo mjesto došao je radio, a radio je ubrzo smjenila TV. Tako je bilo neko vrijeme, a onda se netko dosjetio iskoristiti sinergiju svih njih zajedno pa je nastala , tada su tako mislili, gužva nad gužvama. Tu gužvu su potom nazvali nekim stručnim, zvučnim i prijemčljivim imenom, a onda je to kolektivno tijelo suvereno zavladalo reklamnim tržištem. Bez prirodnih neprijatelja, reklama se, potpuno očekivano, s vremenom otela kontroli. Prvobitna zamisao da će reklama služiti lakšoj prodaji proizvoda, u hodu je napuštena kao neambiciozna, pa se reklama osamostalila i postala vrijedniji proizvod od reklamiranog. Nikakav suport, nego proizvod sam po sebi. Da skratimo, s vremenom je reklamna industrija na ovaj ili onaj način preuzela medije koje je u početku koristila tek kao kanale za slanje poruka, a potom ih je prilagodila sebi i svojim interesima. Rezultati tog preuzimanja su u konačnici bili višestruko štetni; novinari su postupno zamijenjeni marketinškim stručnjacima i prodavačima reklamnog prostora, što je gotovo nepovratno uništilo kvalitetu sadržaja većine preživjelih medija. Cijene reklamnih prostora, baš kao i cijene izrade reklamnih materijala, skočile su u nebo i onemogućile predstavljanje tržištu malih tvrtki s ograničenim financijskim sredstvima. I na kraju, kvaliteta samih reklama, uslijed potpune neovisnosti o reklamiranim proizvodima, došla je do razine kada vjerojatno više ni sami autori na prvu nisu mogli dokučiti o čemu to zapravo njihova priča priča. Izgledalo je da će tako biti, ako ne baš zauvijek, a onda dovoljno dugo da se više nitko neće ni sjećati kako je sve to počelo, i što je bilo prije općeg potopa kojeg su izazvale odmetnute reklame.

Velika brzina, eksponencijalan rast

A onda je stigao internet i odjednom se sve promijenilo. Brzina kojom je internet napredovao vjerojatno je iznenadila i same tvorce, a o zbunjenoj konkurenciji da i ne govorimo. Jer, radiju je svojevremno za doseg od 50 milijuna korisnika trebalo 38 godina, što se tada smatralo strašnom brzinom, sve dok televizija to vrijeme nije spustila na trinaest godina. Ali internetu su za isti rezultat trebale samo četiri godine, a Facebooku kao direktnom derivatu interneta – nevjerojatne dvije godine. Poslije toga sve je bilo samo stvar tehnike.

U brojkama danas globalno međumrežje izgleda otprilike ovako: od ukupno 7,53 milijardi ljudi na zemlji, 3,8 milijarde koristi korisnika internet, a njih čak 3,4 milijarde to čini svakodnevno, i to u prosjeku pet sati i devetnaest minuta dnevno. 2,7 milijardi ljudi na internetu svakodnevno traži proizvode i usluge, a njih čak 60% ili 1,6 milijardi kupuje proizvode i usluge upravo preko interneta.

 

Kako je internet pobijedio konkurenciju?

Kao što vidimo, relativno brzo i lako, uz ogradu da brzo danas ne znači isto što je značilo jučer, ili što će, gotovo na nesreću, značiti sutra. Ubrzo se pokazalo se da internet može baš sve što može i združena konkurencija, ali i još puno, puno više od toga. Između ostalih evidentnih prednosti, internet je reklamiranju vratio i ono što je reklamiranje davno izgubilo - pravilnu i pristojnu recepciju reklamne poruke i dovoljno vremena za kvalitetnu percepciju iste, a sve to uz (napokon) neograničeno puno relevantnih prodajnih informacija dostupnih uz svega nekoliko klikova mišem. And last but not least , internet je reklamiranju vratio i pristojnu cijenu, a time omogućio i malim tvrkama da se ponovo predstave tržištu. Da se izrazimo drugim riječima, internet je reklamiranju vratio njegov davno izgubljeni obraz. Na sreću čitatelja, slušatelja i gledatelja, reklame kao neželjeni sadržaji polako nestaju iz tiskanih i digitalnih medija. Sve je manje zamornih reklamnih blokova koji prekidaju filmove, serije i emisije, odnosno sve je manje gledatelja koji prate TV kuće koje i dalje ustrajavaju u takvom, zapravo nepristojnom ponašanju. A ni preostali gledatelji zapravo ne gledaju te preduge reklamne blokove nego odmah prebacuju na druge kanale i druge sadržaje. Tiskana izdanja novina već su gotovo očišćena od silnih reklama koje su još donedavno količinom nadmašivale informativni dio. Reklamama se sve više vraća onaj najvažniji, informativni dio, temeljen na korisnim i relevantnim prodajnim podacima, a ne na pretpostavljenim i gotovo nikada ostvarenim emocijama koje su trebale biti izazvane prečesto infantilnim pričicama nejasnih konkluzija. A sve je to zasluga interneta.

Pokušajte zamisliti sljedeće:

  1. Koliko bi stranica novina (časopisa) bilo potrebno za objavu danas uobičajene količine relevantnih prodajnih informacija potrebnih za kvalitetnu prodaju automobila ?

(svi tehnički podaci o vozilu, podaci o svim ugrađenim motorima, dvadesetak kvalitetnih fotografija automobila uključujući vozilo u pokretu iz više kuteva, fotografije modela vozila u svim raspoloživim bojama, fotografije unutrašnjosti kabine, fotografije motora i fotografije prtljažnog prostora)

  1. Koliko bi trajala TV reklama koja bi pokušala kvalitetno prezentirati sve te nabrojene neophodne prodajne podatke?

  2. Koliko bi sve to koštalo i tko bi to mogao platiti?

 

Pet stvari koje je dobro znati o internetu u Hrvatskoj

1. Svi mediji su već preselili na internet. Još od 2012. godine internet je glavna medijska platforma preko koje građani Hrvatske konzumiraju raznovrsne sadržaje (vijesti, glazbu, filmove, serije, sport...)

2. Više od tri milijuna ljudi u Hrvatskoj koristi se internetom, ali što je još važnije - njih čak dva i pol milijuna svakodnevno je na internetu .

3. Tih 2,5 milijuna svakodnevnih korisnika dnevno na internetu provede u prosjeku čak sedam sati. Usporedbe radi, uz TV građani Hrvatske dnevno provedu samo četiri sata.

4. Dva milijuna korisnika interneta svakodnevno na internetu traži proizvode i usluge.

5. Gotovo dva milijuna ljudi aktivno se koristi Facebookom, a njih 80% starije je od 18 godina (1,5 milijuna).

Možda vas zanima..

AKO IMATE ŠTO POKAZATI, POKAŽITE TO ONLINE

POSLJEDNJI JE TRENUTAK DA OTKRIJETE INTERNET MARKETING

Cef marketing Internet je reklamiranju vratio ono što je reklamiranje davno izgubilo - pravilnu i pristojnu recepciju reklamne poruke i dovoljno vremena za kvalitetnu percepciju iste, a sve to uz (napokon) neograničeno puno relevantnih prodajnih informacija dostupnih uz svega nekoliko klikova mišem. And last but not least , internet je reklamiranju vratio i pristojnu cijenu, a time omogućio i malim tvrkama da se ponovo predstave tržištu.

CEF Proljetna akcija

Proljetna akcija

Dragi posjetitelji CEF-a, Na ovom mjestu moći ćete svaki tjedan pronaći razne proizvode naših izlagača po izuzetno povoljnim cijenama, u pravilu od 10 – 50% jeftinije nego u redovnoj prodaji. Akcija traje do isteka zaliha određenog proizvoda, odnosno do kraja proljeća kada počinje naša i vaša VELIKA LJETNA AKCIJA.

REZERVNI DIJELOVI ZA SVE VRSTE MOTORNIH VOZILA

NIL-rezervni dijelovi za vozila

Prvo potražite u Nilu, i uštedjet ćete si i vrijeme i novac. Trgovački obrt Nil provjereno ima sve što trebate, a ukoliko se i dogodi da traženog proizvoda trenutno nema u dućanu, bit će u Vašim rukama u roku od 24 sata. Izuzetno povoljne cijene, široki prodajni asortiman svih brendova, te iznenađujuće brza isporuka – najjači su aduti ove obiteljske tvrtke.

Prodajni asortiman NIL sadrži: Kompletan asortiman rezervnih dijelova i guma za sve marke i tipove osobnih automobila. Kompletan asortiman rezervnih dijelova i guma za sve marke i tipove furgona, kombija i kamiona. Kompletan asortiman rezervnih dijelova za sve marke i tipove kombajna, traktora i drugih radnih strojeva Kompletan asortiman motornih ulja i maziva I zapamtite – u Nilu nema “nema“ i “ne možemo“...